Dvorac Križovljan
Najsjeverniji dvorac Hrvatskog Zagorja svoj je sjaj uspio zadržati do 1949. godine, kada ga je i sva njegova blaga, progutao požar.
Danas je ovo ruševno zdanje tek sjena nekadašnje ljepote koja se ipak nazire u arhitektonskim i dekorativnim elementima koji se još vide izvana. Križovljan je smješten uz rijeku Dravu u nizinskom dijelu općine Cestica i zanimljiva je stanica ukoliko vas zanima povijest, pogotovo ako uz to volite biciklističke vožnje za koje je dravska ravnica upravo savršena.
Stari grad Vinica
Na strmim brežuljcima iznad Vinice nalaze se ostaci moćne srednjovjekovne utvrde koja se prvi put spominje sredinom 14. stoljeća.
S tog dominantnog lokaliteta nadzirala sve cijela ravnica prema Varaždinu, a dvorac je svoje zlatno doba, i najveću važnost, imao u doba ratova s Osmanlijama kada je pružao utočište stanovništvu koje se skrivalo od pljačkaških turskih pohoda. Iako ga je sredinom 16. stoljeća u potpunosti progutao požar, dvorac je obnovljen u rekordnom roku. Nakon prolaska osmanlijske opasnosti, dvorac polako pada u zaborav te su od danas od njega ostali tek, još uvijek impresivni zidovi, obrasli biljem i drvećem.
Kraljevski grad
Stari grad Vinica, međutim, nije samo jedna u nizu brojnih tvrđava u ovom dijelu Hrvatske.
On je pripadao ugarskim kraljevima Sigismundu i, još važnije, Matiji Korvinu pa ga s pravom možemo zvati i „kraljevskim“.
Dvorac Klenovnik
Najveći dvorac u Hrvatskoj nalazi se u lijepom mjestu Klenovnik, po kojem nosi i ime.
Prvi put se spominje 1244. godine no svoje zlatno doba imao je u vrijeme kad su mu vlasnici bili moćni i utjecajni Draškovići koji su ga pretvorili u zdanje s čak 90 soba i 365 prozora. Samo imanje uključuje i druge zgrade, ali i veliki i lijepi perivoj koji je bio toliko prostran da je njegov najveći dio danas prerastao u šumu. Danas je ovdje smještena bolnica, a perivoj i dalje pruža obilje kisika i hlada svima koji u njemu zastanu.
Dvorac Maruševec
Predivni i raskošni Maruševec današnji je izgled dobio u 19. stoljeću kad je starije zdanje preuređeno u tzv. germanskom stilu.
Dvorac je sjajno očuvan, a njegovoj tajnovitosti i romantičnosti uvelike doprinosi i to što je smješten malo izvan mjesta i okružen je predivnom prirodom. Kao i kod većine dvoraca ovog kraja, u njegovoj ljepoti i romantičnosti možete uživati izdaleka, s obzirom da je u privatnom vlasništvu.
Bajnski dvori
Ime ovog dvorca porijeklo vuče od ugarske plemićke obitelji Both od Bajna, koja ga je posjedovala u 17. stoljeću.
Dvorac je nakon toga više puta mijenjao vlasnike i bio kontinuirano nadograđivan i preuređivan, a njegova raskoš posebno je došla do izražaja kada je sredinom 19. stoljeća došao u vlasništvo slavne obitelji Erdödy koja ga je uredila u klasicističkom stilu i opremila skupocjenim pokućstvom, sagovima i vrijednim slikama. Danas je, nakon burne povijesti, ovaj dvorac u privatnom vlasništvu, a iako su odavno prošla njegova zlatna vremena, nekadašnji sjaj i raskoš još uvijek su vidljivi.
