Dvorci i kurije

Smješten u zelenilu Sjevera Zagorja, dvorac Maruševec nosi bogatu i pomalo dramatičnu povijest, prožetu promjenama vlasništva, obiteljskim nasljednim pravilima i arhitektonskim preobrazbama. U prvim stoljećima njegova postojanja, dvorcem su gospodarili isključivo muški nasljednici. Kad bi oni izostali, imanje bi prelazilo u ruke druge obitelji. Taj se scenarij ponavljao sve dok u priču nije ušao grof Sclippenbach, čija će vizija zauvijek promijeniti lice Maruševca.

Iako je u početku imao ambicije kupiti varaždinski Stari grad, nakon neuspjeha okrenuo se tada skromnijem Maruševcu – i stvorio remek-djelo. Pridodao mu je impozantnu trokatnu kulu koja i danas dominira siluetom dvorca, uredio je južno pročelje s izraženim rizalitom te ga ukrasio profinjenim detaljima koji i laičkom oku otkrivaju aristokratski sjaj.

S vremenom je dvorac prešao u ruke obitelji Pongratz, koja ga i danas posjeduje. Zahvaljujući svojoj bajkovitoj arhitekturi, Maruševec je poslužio i kao kulisa u popularnoj kulturi – među ostalim, u filmu Gospoda Glembajevi.

Tijekom godine, dvorac Maruševec otvara se u brojnim prilikama: u sklopu Dana dvoraca Sjevera Zagorja, u sklopu organiziranih vinskih piknika ili dana otvorenih vrata. Za najnovije informacije o događanjima pratite naše društvene mreže.

U zagorskom mjestu Marčan, okružen jedinstvenim arboretumom, uzdiže se dvorac Opeka, nekoć simbol plemićke moći, danas veličanstveni podsjetnik na prošla vremena. Povijest ovog zdanja duga je gotovo 400 godina, a svoj zlatni trenutak doživljava dolaskom obitelji Bombelles prije više od stoljeća i pol.

Grof Marko Bombelles stariji dao je novi život tada oronuloj prizemnici koristeći kamen iz obližnjeg kamenoloma. Njegov sin, Marko mlađi, nastavlja viziju i dodatno proširuje dvorac, podiže najviši toranj, proširuje istočno krilo i gradi veliku terasu s pogledom na danas zaštićeni arboretum Opeka – najimpresivniji perivoj vrtne arhitekture u Hrvatskoj.

Sudbina Opeke mijenja se nakon Drugog svjetskog rata. Dvorac kratko ulazi u državnu upotrebu, priprema se za moguće boravke Josipa Broza Tita, a kasnije postaje i filmska kulisa. I danas zidovi dvorca Opeka pričaju fascinantne priče, a u zraku lebdi doza romantične mistike. Dvorac je nedavno u potpunosti obnovljen te mu je vraćen stari sjaj.

Iako dvorac nije uređen za posjete, šetnja oko njega, uz veličanstveno drveće arboretuma, pruža nezaboravan doživljaj. Ako volite atmosferu zaboravljenih dvoraca i skrivene povijesne priče – Opeka će vas očarati.

Dvorac Klenovnik, smješten u slikovitom zagorskom krajoliku, najveći je dvorac u Hrvatskoj – prava arhitektonska i povijesna riznica. Njegovi počeci sežu još u 1244. godinu, kada ga kralj Bela IV poklanja varaždinskom županu Mihajlu. Tijekom stoljeća mijenja vlasnike, a među najpoznatijima su obitelji Drašković i Zrinski.

Današnji oblik dvorac dobiva 1616. godine, kada ga gradi ban Ivan II Drašković kao četverokrilnu, dvokatnu baroknu građevinu s unutarnjim dvorištem, čak 90 soba i 365 prozora – simbolično, za svaki dan u godini. Dugo je bio stalna rezidencija Draškovića, dok je Trakošćan služio tek za povremeni boravak.

Uz dvorac se prostire perivoj iz 19. stoljeća, koji je nekoć uključivao i veliko jezero. U raskošnoj unutrašnjosti ističe se kapela sv. Antuna, jedno od najljepših djela barokne sakralne umjetnosti u dvorcima sjeverne Hrvatske.

Dvorac danas ima drugačiju funkciju – od 1927. godine u njemu djeluje bolnica za plućne bolesti i tuberkulozu. Iako mu to nije bila izvorna namjena, dvorac još uvijek odiše veličinom i povijesnom važnošću. Iako nije otvoren za turističke posjete iznutra, šetnja oko dvorca i perivoja otkriva njegovu monumentalnost i priču dugu stoljećima.